Camera Obscura

Camera obscura je prethodnica svih vrsta današnjih foto aparata za snimanje fotografija, filmova i videa, kao što su analogni i digitalnih fotoaparati; video i TV kamera, kamera za snimanje filmova.

U osnovi Camera obscura može biti bilo kakav dovoljno zatamnjen prostor, bilo da je u pitanju soba, kutija za šibice ili nešto slično. Ukoliko zamračimo jednu prostoriju i na jednoj strani ostavimo jednu malu rupicu, na unutrašnjem suprotnom zidu primijeti ćemo konture nekih predmeta. Tako dobivena slika biti će obrnuta, manja i ne potpuno oštra. Na taj način ustanovit ćemo da je to slika osvijetljenih predmeta koji su nalaze pred tom rupicom izvan mračne prostorije.

Već su drevni Kinezi primijetili tu pojavu i promatrali tu slike u zamračenim prostorijama. Tu istu pojavu primijetio je i opisao grčki filozof Aristotel oko 350. godine prije naše ere. U 11 stoljeću postoje zapisi da su stari arapski znanstvenici koristili takvu prostoriju u kojoj su promatrali pomrčinu Mjeseca i u promatranju zvijezda.

U 13. stoljeću se spominje i Roger Bacon (1214.-1292.), a renesansni umjetnik i znanstvenik Leonardo de Vinchi (1452.-1514.) opisao oko 1500. godine takvu napravu, koju je napravio u obliku sanduka s rupicom u sredini jedne plohe i nazvao je Camerom Obscurom, što znači mračna komora. I kojom su se od tada slikari koristili da bi postigli što realniji prikaz realnosti. Te je takva kamera je postala osnovica za daljnji razvoj fotografskih aparata.

Daniello Barbero iz Venecije napravio je 1368. godine prototip današnjeg foto aparata stavljajući na rupicu kamere opskure sasvim običnu sabirnu leću. Stavjanjem ove leće slika postaje oštrija, ali ne i svršena. Godine 1812. Wolaston za istu svrhu upotrebljava kvalitetniju leću, meniskus, čime se je pojačala svjetlost u kameri opskuri i dobila se je još bolja slika. Kasnije se ne mjesto jednostrukih leća stavljaju objektivi sastavljeni od više leća, u početku slabih svjetlosnih jačina. No već 1840. godine (nepune dvije godine nakon objavljivanja otkrića fotografije) bečki profesor Petroval konstruira objektiv jake svjetlosne jačine što je u ono vrijeme bilo senzacionalno.

Na ovom, vrlo kratkom opisanom principu razvili su se svi današnji vrlo savršeni aparati.